Ovo je sažetak izjave Andrewa Harpera, UNHCR-ova posebnog savjetnika za borbu protiv klimatskih promjena – kojem se može pripisati citirani tekst – na konferenciji za novinare u ženevskoj Palais des Nations.
© Obitelji prelaze poplavljena područja u državi Gornji Nil, u Južnom Sudanu, rujan 2021. © UNHCR/Mary-Sanyu Osire
Klimatska kriza je humanitarna kriza. Događa se sada s posljedicama za sve neovisno o tome gdje se nalaze.
No države i zajednice s ograničenim resursima i manjim kapacitetima za prilagodbu na sve negostoljubivije klimatske čimbenike suočene su s najvećim posljedicama promjena. Klimatske promjene povećavaju prijetnje za sigurnost, zaštitu i dostojanstvo ljudi povećanjem stope siromaštva i smanjenjem održivog pristupa hrani, vodi i drugim namirnicama potrebnima za život.
Ovaj tjedan na samitu COP26 istaknuo sam utjecaj klimatskih promjena na izbjeglice, raseljene osobe i osobe bez državljanstva. Devedeset posto izbjeglica u mandatu UNHCR-a, Agencije UN-a za izbjeglice, i 70 posto ljudi koji su zbog sukoba raseljeni unutar svoje domovine iz zemalja su koje su među najranjivijima na posljedice klimatskih promjena. Milijuni ljudi primorani su svake godine napustiti svoje domove zbog katastrofa prouzročenih vremenskim nepogodama.
Raseljene zajednice koje žive na klimatski ugroženijim područjima suočene su s opasnostima pogubnima za život. Bez dostatne pomoći za prilagodbu, ciklusi krize i raseljavanja nastavit će se i pogoršati.
Žene, djeca, stariji ljudi, osobe s invaliditetom i pripadnici autohtonih naroda često su među najugroženijima. Ciljevi održivog razvoja i ostali koraci kojima bi se omogućila prava tim grupama podcijenjeni su zbog našega kolektivnog zanemarivanja potreba za smanjenjem emisija ugljika i za financijskim prilagodbama.
U Glasgowu je UNHCR pozvao na pojačanu akciju i podršku za otklanjanje, smanjenje i rješavanje raseljavanja te za jaču podršku prilagodbi, posebice za raseljene osobe i zajednice domaćine.
Podržavamo napore za smanjenje emisija plinova, za povećanje financiranja i podrške za prilagodbu te napore za ukazivanje na gubitke i štetu. No postoji određena zabrinutost da COP26 nije doveo do konkretne akcije za ostvarivanje ciljeva na tim područjima, što će biti važno za zaštitu ranjivih zajednica širom svijeta te izbjegavanje razornih posljedica za milijune izbjeglica, raseljenih osoba i osoba bez državljanstva.
Globalni vođe moraju smanjiti ograničenja i zabrane onima koji su najgore pogođeni klimatskom krizom. Njima će trebati financijska pomoć, tehnološka pomoć i podrška za one koji već rade na temeljima za učvršćivanje i zaštitu svojih zajednica.
Države se moraju držati svoje obveze ograničavanja zagrijavanja na 1,5 Celzijeva stupnja i smanjiti globalnu neto stopu emisija na nultu razinu do sredine ovog stoljeća.
Smisleno sudjelovanje i vodstvo raseljenih zajednica mora se omogućiti istraživanjem klimatskih promjena, prilagodbom i nastojanjima da se njihov utjecaj ublaži.
Obaveze moraju doseći sto milijardi američkih dolara godišnje za financiranje akcija za smanjenje klimatskih promjena. Polovica tog iznosa mora se iskoristiti za prilagodbu.
Ako se tim naporima ne postigne cilj, milijuni izbjeglica, raseljenih osoba i osoba bez državljanstva bit će ozbiljno ugroženi.
UNHCR već radi na zaštiti ljudi na prvoj crti klimatske krize podržavajući otpornost raseljenih osoba suočenih sa sve većim klimatskim rizikom. Kako bismo to postigli, mi obavljamo svoj dio posla, ali hitno su potrebni kolektivni napori da bi se drastično smanjile emisije i podržala adaptacija.
Podijeli na Facebook-u Podijeli na Twitteru
