© Ljudi koji bježe pred erupcijom vulkana na planini Nyiragongo u Demokratskoj Republici Kongo utočište su potražili u mjestu Sake u svibnju 2021. UNHCR je odmah počeo pružati pomoć. © UNHCR/Guerchom Ndebo
Trend povećanja broja slučajeva prisilnog raseljavanja nastavio se i u 2021. godini, s više od 84 milijuna slučajeva diljem svijeta. Posljedica je to sve većeg broja ljudi koji bježe pred nasiljem, nesigurnosti i utjecajem klimatskih promjena, navodi se u izvješću o polugodišnjim kretanjima koje je objavio UNHCR, Agencija UN-a za izbjeglice.
U izvješću koje obuhvaća razdoblje od siječnja do lipnja 2021. prikazan je porast u odnosu na 82,4 milijuna slučajeva krajem 2020. Rast je uglavnom posljedica unutrašnjeg raseljavanja, kako više ljudi bježi iz mnogobrojnih područja aktivnih sukoba diljem svijeta, a posebno u Africi. U izvješću se također napominje da ograničenja na granicama uvedena zbog bolesti COVID-19 i dalje ograničavaju pristup azilu u mnogim državama.
„Međunarodna zajednica ne uspijeva spriječiti nasilje, proganjanje i kršenja ljudskih prava, zbog kojih su mnogi primorani pobjeći iz svojih domova“, izjavio je Filippo Grandi, Visoki povjerenik UN-a za izbjeglice. „Nadalje, posljedice klimatskih promjena pogoršavaju postojeće slabosti u mnogim područjima koja su pružila utočište prisilno raseljenim osobama.“
Trenutačno je 51 milijun osoba raseljeno unutar granica svoje države, kao posljedica nasilja i sukoba rasplamsalih diljem svijeta u prvoj polovici 2021. Velik broj takvih slučajeva nalazi se u Africi, uključujući Demokratsku Republiku Kongo (1,3 milijuna) i Etiopiju (1,2 milijuna). Nasilje u Mjanmaru i Afganistanu također je razlog zašto su ljudi bili prisiljeni napustiti svoje domove između siječnja i lipnja 2021. godine.
Broj izbjeglica također je nastavio rasti u prvoj polovici 2021. i sada iznosi gotovo 21 milijun. Većina izbjeglica dolazi iz neke od pet država: Srednjoafrička Republika (71 800), Južni Sudan (61 700), Sirija (38 800), Afganistan (25 200) i Nigerija (20 300).
Pogubna kombinacija sukoba, pandemije bolesti COVID-19, siromaštva, nesigurne opskrbe hranom i klimatske krize produbila je probleme raseljenih osoba, od kojih se većina nalazi u regijama u razvoju.
Rješenja za prisilno raseljene kronično nedostaje. Manje od jednog milijuna interno raseljenih osoba i 126 700 izbjeglica vratili su se kućama u prvoj polovici 2021.
„Međunarodna zajednica mora pojačati svoja nastojanja da se postigne mir te istodobno osigurati sredstava za raseljene zajednice i njihove domaćine. Upravo su zajednice i zemlje koje imaju najmanje sredstava one koje podnose najveći teret zbrinjavanja i zaštite prisilno raseljenih osoba, stoga im je ostatak međunarodne zajednice dužan pružiti više podrške“, dodao je Grandi.
Svakog lipnja UNHCR objavljuje godišnje svjetske podatke o prisilnom raseljavanju u svojem izvješću Globalna kretanja.
Izvješće o polugodišnjim kretanjima dostupno je ovdje: https://www.unhcr.org/mid-year-trends.
Globalni statistički pokazatelji o raseljavanju dostupni su na poveznici https://www.unhcr.org/refugee-statistics/.
Podijeli na Facebook-u Podijeli na Twitteru
