Iz nove vizualizacije podataka vidljivo je kako se utjecaj klimatske krize povezuje s djelovanjem drugih prijetnji potičući nova raseljavanja i čineći one koji su već bili prisiljeni napustiti svoje domove još ranjivijima.
Muškarac hoda poplavljenom ulicom u honduraškom gradu Teli kojem se približava uragan Eta (3. studenog 2020.). © REUTERS/Jorge Cabrera
Utjecaj klimatskih promjena primjetan je diljem svijeta, no zemlje koje su već zahvaćene sukobima, siromaštvom i visokim stopama raseljavanja suočavaju se s nekima od najtežih posljedica.
Od Afganistana do Središnje Amerike, sušama, poplavama i drugim ekstremnim vremenskim prilikama pogođeni su oni kojima su oporavak i prilagodba najzahtjevniji.
Na ovogodišnji Dan planeta Zemlje UNHCR objavljuje novu vizualizaciju podataka „Raseljeni na najjačem udaru klimatskih promjena”. Iz tog se dokumenta može razabrati kako zagrijavanje našeg planeta ljude čiji su životi već obilježeni sukobima i nestabilnošću izlaže dodatnim rizicima potičući daljnje raseljavanje i nerijetko smanjujući izglede za povratak.
Opasnosti povezane s klimatskim promjenama mogle bi produbiti siromaštvo i nesigurnost opskrbe hranom te dodatno ograničiti pristup prirodnim bogatstvima, zbog čega bi moglo doći do dodatnog rasplamsavanja nestabilnosti i nasilja. Vizualizacijom podataka obuhvaćen je primjer Afganistana, u kojem su zbog opetovanih suša i poplava te desetljeća sukoba i raseljavanja ove godine gladi izloženi milijuni ljudi.
Mozambik se suočava sa sličnim preklapanjem sukoba i višestrukih katastrofa: dok ciklon za ciklonom pustoši središnji dio zemlje, zbog porasta nasilja i sukoba na sjeveru zemlje dolazi do raseljavanja stotina tisuća ljudi.
Mnoge od zemalja koje su najizloženije utjecaju klimatskih promjena već su domaćini velikog broja izbjeglica i interno raseljenih osoba. Više od 870.000 izbjeglica iz naroda Rohingya koji su pobjegli od nasilja u Mjanmaru sad su u Bangladešu izloženi sve češćim i snažnijim ciklonima i poplavama.
„Ne smijemo čekati da ljude pogodi katastrofa.”
UNHCR radi na ublažavanju rizika kojima su zbog ekstremnih vremenskih prilika izloženi izbjeglice i interno raseljene osobe. U Bangladešu, na primjer, u dijelovima izbjegličkih kampova u kojima se tijekom sezone monsunskih kiša stvaraju klizišta u suradnji s partnerima sadimo drveće koje brzo raste, a usto dijelimo alternativne izvore energije kojima se za potrebe kuhanja može zamijeniti drvo.
Dok četrdesetak zemalja sudjeluje u virtualnom Sastanku na vrhu posvećenom klimi, kojim 22. i 23. travnja predsjeda američki predsjednik Joe Biden, UNHCR poziva sve zemlje svijeta da počnu ulagati veće napore u borbu protiv klimatskih promjena i da ljudima koji su raseljeni zbog posljedica tih promjena pruže pomoć i zaštitu.
„Sad je trenutak za ulaganje u pripravnost kako bismo smanjili buduću potrebu za zaštitom i spriječili daljnje raseljavanje zbog klimatskih promjena”, rekao je visoki povjerenik UN-a za izbjeglice Filippo Grandi početkom ove godine.
„Ne smijemo čekati da ljude pogodi katastrofa.”
Podijeli na Facebook-u Podijeli na Twitteru
