Dok se svijet mobilizira u borbi protiv širenja bolesti COVID-19, brojne europske i druge države usvojile su izvanredne mjere kojima kontroliraju svoje granice te ograničavaju putovanja zrakoplovom i prekogranična kretanja. UNHCR, Agencija UN-a za izbjeglice, danas je pozvala europske države da zaštite brojne dobre prakse i ulože dodatne napore u […]
Tražitelj azila iz Afganistana s dvoje djece u prihvatnom centru u Fylakiju, Grčka, u veljači 2020. © UNHCR/Achilleas Zavallis
Dok se svijet mobilizira u borbi protiv širenja bolesti COVID-19, brojne europske i druge države usvojile su izvanredne mjere kojima kontroliraju svoje granice te ograničavaju putovanja zrakoplovom i prekogranična kretanja. UNHCR, Agencija UN-a za izbjeglice, danas je pozvala europske države da zaštite brojne dobre prakse i ulože dodatne napore u jačanje sustava azila u Europi u ovim teškim vremenima.
Ohrabrujuće je da su gotovo dvije trećine europskih država pronašle način učinkovitog kontroliranja svojih granica uz istovremeno omogućavanje pristupa njihovu teritoriju za ljude koji traže azil. Medicinski pregledi na granicama, potvrda o dobrom zdravlju ili privremena karantena po dolasku neke su od mjera koje su europske države uvele. To su važni pozitivni presedani za ostale europske i druge države.
„S obzirom na to da su izbjeglice i tražitelji azila u središtu našeg djelovanja, pripremili smo niz praktičnih preporuka za nacionalne sustave azila dok nastavljamo pružati svoje stručno znanje vladama“, rekao je Pascale Moreau, regionalni direktor UNHCR-a za Europu.
Mjere za smanjenje širenja bolesti COVID-19, kao što su fizičko distanciranje i ograničenja kretanja i okupljanja, utjecale su na funkcioniranje sustava azila u Europi, neovisno o tome radi li se o registraciji novih zahtjeva za azil i dokumentacije, određivanju statusa ili sudskom preispitivanju odluka. Posljedice mogu biti ozbiljne i za pojedince i za države. Primjerice, kad se ne registriraju novi zahtjevi za azil, ne regulira se boravak ljudi i oni stoga nemaju pristup osnovnoj pomoći i zdravstvenim uslugama. Ako se postupci azila obustave, nacionalna tijela nadležna za azil suočit će se sa značajnim izazovima nakon njihova ponovnog uspostavljanja ili, još gore, riskiraju gubitak ili čak poništavanje prošlih ulaganja u nacionalne sustave azila.
Većina europskih država prepoznala je opasnosti takvih negativnih posljedica i barem su dijelom prilagodile svoje sustave azila trenutačnoj situaciji. Postupci registracije pojednostavljeni su, prilagođeni tako da omogućuju pisano ili elektroničko podnošenje zahtjeva ili su pomaknuti kako bi se odvijali istovremeno s medicinskim pregledima, dok je izdavanje dokumentacije automatizirano. Ostale su države prilagodile fizičku infrastrukturu u objektima za saslušanje ili testiraju i pojačavaju tehnike saslušanja na daljinu, npr. putem videopoziva, kako bi se postupci azila nastavili.
Kapaciteti za prihvat novih tražitelja azila u brojnim su europskim državama neko vrijeme bili opterećeni, a ta je situacija sada dodatno pogoršana pandemijom bolesti COVID-19. Opasnost od prenošenja virusa posebno je visoka u prenatrpanim prihvatnim centrima ili u zatvorenim prostorima, kao što su detencijski centri. Brojne države počele su oslobađati pritvorene tražitelje azila u sigurnije uvjete prihvata. Države su također poduzele brojne proaktivne mjere kako bi poboljšale uvjete u prihvatnim centrima i smanjile opasnost od širenja virusa. Neke su brzo stvorile dodatne privremene prihvatne kapacitete popunjavajući nekorištene objekte ili prazne hotele kako bi smanjile broj ljudi u prenatrpanim objektima, pri čemu su prioritetno preselili rizične skupine poput starijih osoba.
„Uz prepoznavanje ogromnih izazova ove zdravstvene krize, pozivamo države da nastave s naporima spašavanja izbjeglica i migranata u opasnosti na moru“, rekao je Moreau.
„Ne smijemo odgađati ili oklijevati kad je u pitanju spašavanje života. Kad ljudi koji očajnički traže sigurnost stignu na naše granice, bilo kopnene ili morske, ne smijemo im okrenuti leđa ili ih vratiti u opasne uvjete od kojih su pobjegli.“
Ograničenja prihvatnih kapaciteta glavni su izazov u iskrcavanju izbjeglica i migranata spašenih nakon mučnih putovanja Sredozemljem. Međutim, iako je povećanje prihvatnih kapaciteta u europskim državama primateljicama važna početna točka, potrebni su dodatni napori, uključujući solidarnost unutar Europske unije u obliku premještanja.
Kako Europa započinje s promjenom mjera kojima odgovara na COVID-19, javljaju se rizici, ali i prilike. Mjere koje su poduzete u najtežim vremenima mogu pomoći u izgradnji otpornijeg sustava azila u budućnosti.
„Trebamo zajednički prepoznati i prihvatiti takve prilike, primjerice digitalnu registraciju zahtjeva za azil, saslušanja na daljinu ili napore da se postupci azila ubrzaju, no ostanu pravedni“, rekao je Moreau. „UNHCR cijeni napore zajednica i država domaćina u zaštiti prostora azila u Europi u vremenima povećanog zdravstvenog rizika za sve.“
Oslanjajući se na dobre prakse u primjeni diljem Europe, Regionalni ured za Europu UNHCR-a objavio je zbirku dobrih praksi i praktičnih preporuka. One pružaju praktičnu potporu državama u osiguravanju pristupa teritoriju i azilu, rješavanju ograničenja kretanja i učinkovitom komuniciranju s populacijama tražitelja azila i izbjeglica o opasnostima od bolesti COVID-19.
Molimo vas da se za više informacija o ovoj temi obratite:
u Berlinu: Chrisu MELZERU, [email protected], +49 151 706 660 13
u Budimpešti: Zoranu STEVANOVIĆU, [email protected], +36 305 309 633
u Londonu: Matthewu SALTMARSHU, [email protected], +44(0)7880 230 985
u Madridu: Mariji Jesus VEGA, [email protected], +34 670 661 263
u Parizu: Céline SCHMITT, [email protected], +33 6 23 16 11 78
u Rimu: Carlotti SAMI, [email protected], +39 335 679 47 46
u Ženevi, Andreju MAHEČIĆU, [email protected], +41 79 642 9709
Podijeli na Facebook-u Podijeli na Twitteru
