Prošlogodišnje povećanje potaknuto je ratom u Ukrajini i revidiranim procjenama za afganistanske izbjeglice; daljnje borbe, posebno u Sudanu, sada su pogurale globalni ukupni broj na 110 milijuna.
Raseljeni ljudi pješice se vraćaju u mjesto Plain Savo rano ujutro nakon što su proveli noć u obiteljima domaćinima u obližnjem gradu Buléu, u Demokratskoj Republici Kongo. © UNHCR/Hélène Caux
Rat širokih razmjera u Ukrajini, zajedno sa sukobima drugdje i klimatskim promjenama, značio je da je prošle godine više ljudi nego ikad raseljeno iz svojih domova, povećavajući hitnost za trenutnu, zajedničku akciju za ublažavanje uzroka i utjecaja raseljavanja, priopčio je danas UNHCR, UN-ova Agencija za izbjeglice.
Glavno godišnje izvješće UNHCR-a, Globalni trendovi u prisilnom raseljenju 2022., pokazalo je da je do kraja 2022.g. broj ljudi raseljenih zbog rata, proganjanja, nasilja i kršenja ljudskih prava iznosio rekordnih 108,4 milijuna, što je 19,1 milijun više nego godinu ranije, što je bilo najveće povećanje ikada.
Uzlazna putanja globalnog prisilnog raseljavanja nije pokazala znakove usporavanja 2023. jer je erupcija sukoba u Sudanu pokrenula nova kretanja, gurajući globalni ukupni broj na procijenjenih 110 milijuna do svibnja.
“Ove brojke nam pokazuju da neki ljudi prebrzo žure u sukob, a presporo pistupaju pronalaženju rješenja. Posljedica je razaranje, raseljavanje i tjeskoba za svakoga od milijuna ljudi koji su prisilno protjerani iz svojih domova”, rekao je visoki povjerenik UN-a za izbjeglice Filippo Grandi.
Od ukupnog broja u svijetu, 35,3 milijuna bile su izbjeglice, ljudi koji su prešli međunarodnu granicu kako bi pronašli sigurnost, dok je veći udio – 58 posto, što predstavlja 62,5 milijuna ljudi – raseljeno u svojim matičnim zemljama zbog sukoba i nasilja.
Rat u Ukrajini bio je glavni pokretač raseljavanja 2022. Broj izbjeglica iz Ukrajine porastao je sa 27 300 krajem 2021. na 5,7 milijuna krajem 2022. – što predstavlja najbrži odljev izbjeglica bilo gdje od Drugog svjetskog rata. Procjene broja izbjeglica iz Afganistana bile su znatno veće do kraja 2022. zbog revidiranih procjena broja Afganistanaca smještenih u Iranu, od kojih su mnogi stigli prethodnih godina. Slično tome, izvješće je odražavalo reviziju broja Venezuelanaca na više od strane Kolumbije i Perua, koji su uglavnom kategorizirani kao “drugi ljudi kojima je potrebna međunarodna zaštita”, koji su smješteni u tim zemljama.
Brojke su također potvrdile da, mjereno ekonomskim sredstvima ili omjerima stanovništva, i dalje su zemlje svijeta s niskim i srednjim dohotkom – a ne bogate države – te koje primaju većinu raseljenih osoba. 46 najnerazvijenijih zemalja čini manje od 1,3 posto globalnog bruto domaćeg proizvoda, a ipak su primile više od 20 posto svih izbjeglica. Financiranje za brojne situacije raseljavanja i za podršku domaćinima zaostajalo je za potrebama prošle godine, a ostalo je usporeno 2023. kako se zahtjevi povećavaju.
“Ljudi diljem svijeta nastavljaju pokazivati izvanrednu gostoljubivost prema izbjeglicama dok pružaju zaštitu i pomoć onima kojima je potrebna”, dodao je Grandi, “ali potrebno je puno više međunarodne potpore i pravednije raspodjele odgovornosti, posebno s onim zemljama koje primaju većinu prisilno raseljenih osoba na svijetu”.
“Iznad svega, mora se učiniti mnogo više kako bi se okončali sukobi i uklonile prepreke kako bi izbjeglice imale održivu opciju da se dobrovoljno, sigurno i dostojanstveno vrate kući.”
Dok je ukupna brojka raseljenih nastavila rasti, izvješće Global Trends također je pokazalo da oni koji su prisiljeni na bijeg nisu osuđeni na progonstvo, nego mogu i idu kući, dobrovoljno i sigurno. U 2022. više od 339 000 izbjeglica vratilo se u 38 zemalja, i iako je to bilo manje nego prethodne godine, bilo je značajnih dobrovoljnih povrataka u Južni Sudan, Siriju, Kamerun i Côte d’Ivoire. U međuvremenu, 5,7 milijuna interno raseljenih osoba vratilo se svojim domovima 2022., osobito u Etiopiji, Mianmaru, Siriji, Mozambiku i Demokratskoj Republici Kongo.
Na kraju 2022. procjenjuje se da je 4,4 milijuna ljudi diljem svijeta bilo bez državljanstva ili neodređene nacionalnosti, 2 posto više nego na kraju 2021.
Izvješće Global Trends objavljeno je šest mjeseci prije drugog Globalnog foruma o izbjeglicama, velikog skupa u Ženevi koji okuplja niz aktera kako bi pronašli nova rješenja i promovirali solidarnost s ljudima koji su bili prisiljeni pobjeći i njihovim domaćinima.
Podijeli na Facebook-u Podijeli na Twitteru
