Tražitelji azila iz Konga čekaju na sigurnosnu i zdravstvenu provjeru u Zombi, blizu granice između Ugande i Demokratske Republike Kongo.
UNHCR, Agencija UN-a za izbjeglice, danas poziva svjetske vođe da intenziviraju svoja nastojanja za postizanjem mira, stabilnosti i suradnje kako bi zaustavili i preokrenuli desetljećima dug trend sve brže rastućeg raseljavanja koje je obilježeno nasiljem i proganjanjem.
Najnovije godišnje UNHCR-ovo Izvješće o gobalnim kretanjima objavljeno danas u Ženevi otkriva da je unatoč pandemiji u 2020. godini broj ljudi koji bježe od ratova, nasilja, proganjanja i kršenja ljudskih prava narastao na gotovo 82,4 milijuna ljudi. To je daljnje povećanje od četiri posto povrh već zabilježenog rekorda od 79,5 milijuna krajem 2019. g.
Izvješće pokazuje da je na kraju 2020. g. u svijetu bilo 20,7 milijuna izbjeglica pod mandatom UNHCR-a, 5,7 milijuna palestinskih izbjeglica i 3,9 milijuna državljana Venezuele koji su raseljeni izvan granica svoje države. Još 48 milijuna ljudi raseljeno je unutar granica svojih država. Dodatnih 4,1 milijuna ljudi bili su tražitelji azila. Ti brojevi upućuju na to da su sukobi nastavili tjerati ljude iz njihovih domova unatoč pandemiji i globalnom pozivu na prestanak paljbe.
„Iza svake od tih brojki stoje ljudi koji su prisiljeni napustiti svoje domove i priče o iseljavanju, gubitku i patnji. Oni zaslužuju našu pažnju i potporu ne samo u obliku humanitarne pomoći, već i u pronalasku rješenja za njihove neprilike.”
„Iako Konvencija o statusu izbjeglica iz 1951. g. i Globalni kompakt o izbjeglicama pružaju pravni okvir i alate za odgovor na raseljavanje, potrebna nam je mnogo veća politička volja za rješavanje sukoba i proganjanja koji tjeraju ljude na bijeg”, rekao je Visoki povjerenik Ujedinjenih naroda za izbjeglice Filippo Grandi.
Djevojčice i dječaci mlađi od 18 g. čine 42 posto svih nasilno raseljenih osoba. Oni su posebno ranjiva skupina, naročito kad krize traju godinama. Nove procjene UNHCR-a pokazuju da je između 2018. i 2020. godine gotovo milijun djece rođeno u izbjeglištvu. Mnoga od njih mogla bi još godinama živjeti u izbjeglištvu.
„Tragična činjenica da je toliko djece rođeno u izbjeglištvu trebala bi biti dovoljan razlog da poduzmemo mnogo veće napore da spriječimo i zaustavimo sukobe i nasilje”, rekao je Grandi.
Izvješće također bilježi da je na vrhuncu prvog vala pandemije 2020. g. više od 160 država zatvorilo svoje granice, a 99 država pritom nije primijenilo iznimke za ljude koji traže azil. No, uz poboljšane mjere, kao što su medicinski pregledi na granicama, liječničke potvrde ili privremena karantena pri dolasku, pojednostavljena procedura registracije i intervjuiranje na daljinu, sve više zemalja pronašlo je način da osigura pristup azilu dok pokušava zaustaviti širenje pandemije.
Dok su mnogi ljudi nastavili bježati preko granica, milijuni drugih raseljeni su unutar granica svojih država. Uglavnom pod utjecajem kriza u Etiopiji, Sudanu, zemljama Sahela, Mozambiku, Jemenu, Afganistanu i Kolumbiji, broj interno raseljenih osoba povećao se za više od 2,3 milijuna.
Tijekom 2020. g., nekih 3,2 milijuna interno raseljenih osoba i samo 251.000 izbjeglica vratili su se u svoje domove – pad prvih je za 40 posto, a drugih za 21 posto u odnosu na 2019. g. Dodatnih 33.800 izbjeglica naturalizirano je u zemljama u kojima su dobile azil. Preseljenje izbjeglica zabilježilo je drastičan pad – prošle je godine preseljeno samo 34.400 izbjeglica, najmanje u posljednjih 20 godina. Razlog tome su manji broj lokacija za preseljenje te COVID-19.
„Rješenja iziskuju od globalnih vođa i ostalih utjecajnih ljudi da svoje nesuglasice ostave po strani i da stanu na kraj egoističnom pristupu politici, a da se umjesto toga usredotoče na sprječavanje i rješavanje sukoba te na poštivanja ljudskih prava”, rekao je Grandi.
UNHCR-ovo Izvješće o globalnim kretanjima u 2020. g. – ključni podatci:
Podijeli na Facebook-u Podijeli na Twitteru
